ULAGANJE U RJEŠAVANJE ROMSKIH PROBLEMA JAČA DRUŠTVENU STABILNOST
Romsko pitanje nije marginalno pitanje – ono je pitanje kvalitete demokracije, jednakih prilika i društvene stabilnosti. U Zagrebu pokazujemo da je kroz partnerski odnos, institucionalnu suradnju i konkretne projekte moguće graditi stvarne i održive promjene u obrazovanju , zapošljavanju…ali statistički napredak nije dovoljan Integracija nije deklaracija. Ona je proces i taj proces treba voditi odgovorno i konstruktivno. U tome je i odgovornost romskih predstavnika velika. Vijeće romske nacionalne manjine mora biti most između zajednice i institucija. Naša uloga nije samo savjetodavna – ona mora biti razvojna i inicijativna. I zato nam je potrebno jačanje administrativnih kapaciteta, profesionalizacija rada, edukacija članova vijeća i jača koordinacija s romskim udrugama. Manjinska samouprava mora biti faktor stabilnosti i odgovornosti.
Obrazovanje se često ističe kao jedan od ključnih romskih problema a u Zagrebu su ostvareni relativno značajni rezultati i pomaci u podizanju obrazovnih mogućnosti romske populacije. Dodjeljuju se npr. stipendije čiji je broj u zadnjih desetak godina osjetno porastao . No, koliko i ti pomaci zaista realno mijenjaju obrazovnu situaciju romske populacije . Što tu situaciju ključno obilježava i koji su tu najizraženiji problemi i otpori ?
Obrazovanje je temeljno razvojno pitanje romske zajednice. U Gradu Zagrebu posljednjih desetak godina ostvareni su vidljivi i mjerljivi pomaci. Povećan je broj stipendija za učenike i studente romske nacionalne manjine, raste broj romske djece uključene u predškolske programe, a sve je više mladih koji završavaju srednje škole i upisuju fakultete. Grad Zagreb kontinuirano osigurava stipendije i administrativnu podršku romskim učenicima i studentima, a Vijeće aktivno sudjeluje u informiranju, prikupljanju dokumentacije i terenskoj podršci obiteljima. U školskoj/akademskoj godini 2024./2025. dodijeljeno je ukupno 110 stipendija učenicima i studentima romske nacionalne manjine, što predstavlja povećanje od 30% u odnosu na 2021. godinu. Za školsku/akademsku godinu 2025./2026. planirano je ukupno 120 stipendija, od čega 100 za učenike srednjih škola, 5 za studente prve godine te 15 za studente viših godina studija. Mjesečni iznos stipendije iznosi 380 eura za učenike te 520 eura za studente. U 2023. godini Grad Zagreb je za stipendije pripadnicima romske nacionalne manjine izdvojio ukupno 440.242,50 eura, čime se potvrđuje kontinuirani rast financijskih ulaganja u obrazovanje romske zajednice. No, kada je riječ o broju romskih učenika koji pohađaju i završavaju srednju školu na području Grada Zagreba, potrebno je naglasiti kako se podaci prema etničkoj pripadnosti u obrazovnom sustavu ne vode sustavno na razini grada, odnosno nisu javno objedinjeni u zasebne statističke pokazatelje. Na nacionalnoj razini dostupni su agregirani podaci u okviru provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma 2021.–2027., no ti podaci ne izdvajaju zasebno Grad Zagreb. Međutim, unatoč napretku, obrazovnu situaciju i dalje obilježavaju socioekonomska deprivacija, prenapučeni i neadekvatni stambeni uvjeti, niska obrazovna razina roditelja, rano napuštanje školovanja te institucionalne i društvene predrasude. Dakle, napredak postoji, ali još nismo postigli sustavnu transformaciju.
NAPREDAK NE DONOSI DOVOLJNE PROMJENE
Što se događa s pripadnicima romske populacije nakon obrazovnih postignuća? Kakve su šanse za dobivanja zaposlenja? Koliko mogućnosti zapošljavanja stimulativno ( ili destimulativno ) djeluje na sam obrazovni proces?
To je ključno pitanje. Ako mladi Rom završi školu, a potom ne može pronaći posao, šaljemo poruku da se trud ne isplati. Nažalost, slično kao i kod obrazovanja vrijedi i za područje zapošljavanja. Ne postoji javno dostupna jedinstvena statistika o broju zaposlenih Roma na području Grada Zagreba, budući da se podaci o zapošljavanju u pravilu ne vode prema etničkoj pripadnosti. Međutim, važno je istaknuti kako se kroz mjere aktivne politike zapošljavanja te kroz suradnju s gradskim poduzećima i institucijama otvaraju dodatne mogućnosti uključivanja Roma na tržište rada. Zato posebno želimo naglasiti i novu suradnju s Zagrebačkim holdingom, koja predstavlja važan iskorak u području zapošljavanja i profesionalne integracije. Cilj ove suradnje je stvaranje konkretnih prilika za zapošljavanje, stručno osposobljavanje i uključivanje pripadnika romske zajednice u sustav gradskih poduzeća. Ovakav oblik partnerstva ima dugoročni potencijal jer povezuje obrazovanje, osposobljavanje i tržište rada te doprinosi stabilnijem zapošljavanju i većoj socijalnoj sigurnosti. Zagrebački holding uključen je u razgovore i radne sastanke s Vijećem romske nacionalne manjine kako bi se otvorile konkretne mogućnosti stručne prakse, osposobljavanje kroz rad , zapošljavanje u podružnicama Holdinga te uključivanje Roma u komunalne i tehničke službe Takav pristup je izuzetno važan jer pokazuje da gradski sustav prepoznaje potrebu uključivanja Roma u tržište rada. Zapošljavanje ima snažan motivacijski učinak na obrazovni proces – kada mladi vide da postoji realna šansa za zaposlenje, raste i motivacija za završetak školovanja.
Treba li afirmativna politika zapošljavanja? Da li bi u politici zapošljavanja bila nužna određena politika pozitivne diskriminacije kada je u pitanju romska populacija? Kako osmisliti tu strategiju. Kako je implementirati?
Smatram da je potrebno uvesti ciljane mjere afirmativne politike, ali odgovorno i transparentno. Ne radi se o privilegijama, nego o korektivnim mjerama koje omogućuju jednake startne pozicije. To može uključivati ciljana zapošljavanja u javnim ustanovama, poticaje privatnim poslodavcima, mentorstvo i pripravničke programe te integrirane programe osposobljavanja kroz gradske sustave. Suradnja s Gradom Zagrebom pokazuje da postoji politička volja za takve iskorake. Možemo zaključiti da unatoč ograničenjima u statističkom praćenju prema etničkoj pripadnosti, jasno je vidljivo da rast broja stipendija, povećanje proračunskih izdvajanja te jačanje institucionalnih partnerstava – uključujući i suradnju sa Zagrebačkim holdingom – predstavljaju pozitivan i održiv trend. Ulaganje u obrazovanje i zapošljavanje ostaje temelj dugoročne društvene uključenosti i ravnopravnosti romske zajednice u Gradu Zagrebu.
VAŽNO LOKALNO PARTNERSTVO
Neki tvrde da je ključni problem romske populacije urbana segregacija, izolirana i zatvorena romska naselja. Da upravo urbana segregacija stvara taj začarani krug siromaštva, marginalizacije i diskriminacije i da zato napori u obrazovanju i zapošljavanju stalno udaraju u nepremostive prepreke. Koliko je to točno? Kako se nositi s tim problemom? Ima li izlaza? Možemo li koristiti neka druga pozitivna iskustva?
Urbana segregacija jest jedan od strukturnih problema. Izolirana i infrastrukturno zapuštena naselja generiraju začarani krug siromaštva, socijalne distance i ograničenog pristupa javnim uslugama. No rješenje nije samo preseljenje ili urbanistička intervencija. Potrebno je integrirati stambene politike, osigurati dostupnost vrtića i škola, razvijati programe zapošljavanja unutar lokalnih zajednica te raditi na osnaživanju obitelji, a to sve zasada izostaje. Grad Zagreb kroz svoje akcijske planove i sastanke s Vijećem pokazuje spremnost rješavati ta pitanja kroz partnerski model.
Činjenica je da država i društvo dosta ( iako ne možda dovoljno i koliko je potrebno ) ulaže u rješavanje romskih problema. Stalno se donose i određene strategije, nacionalni programi i .sl za rješavanje romskih problema , ali napredak je spor i nedovoljan Što je tome razlog? Kako u tim procesima bolje mobilizirati resurse unutar romske zajednice ? Koliko je u tome značajno romsko civilno društvo? Koliko je značajna, učinkovita i važna manjinska samouprava u tim procesima ( vijeća i predstavnici )?
Istina, država i lokalne vlasti donijele su brojne strategije i nacionalne programe, ali problem je često u nedovoljnoj koordinaciji između institucija, diskontinuitetu financiranja, slaboj provedbi na terenu te, što treba također istaknuti nedovoljnoj uključenosti same romske zajednice. Politike moraju biti participativne. Rješenja se moraju oblikovati zajedno s romskim predstavnicima. Moramo biti otvoreni i prema vlastitim slabostima. Nedostaje nam dugoročna strategija, međusobna suradnja, transparentnost te sustavno uključivanje mladih i žena. Odgovornost romskih predstavnika je velika – ako želimo biti ravnopravan partner institucijama, moramo podizati profesionalne standarde. U svemu tome posebno je važna upravo i uloga manjinske samouprave . Vijeće romske nacionalne manjine mora biti most između zajednice i institucija. Naša uloga nije samo savjetodavna – ona mora biti razvojna i inicijativna. I zato nam je potrebno jačanje administrativnih kapaciteta, profesionalizacija rada, edukacija članova vijeća i jača koordinacija s romskim udrugama. Manjinska samouprava mora biti faktor stabilnosti i odgovornosti.
NUŽNA INTEGRIRANA STAMBENA POLITIKA
Koliko su lokalne vlasti spremne za partnerski odnos? Koliko su lokalne i regionalne strukture vlasti osposobljene i educirane za kvalitetniju suradnju i partnerski odnos s predstavnicima romske manjinske zajednice.
U Zagrebu možemo govoriti o pozitivnom primjeru. Suradnja između Vijeća romske nacionalne manjine i gradske uprave podignuta je na višu razinu. Održavaju se redoviti sastanci s gradskim uredima, predstavnicima izvršne vlasti i javnim poduzećima. U procesima sudjeluju i predstavnici Zagrebačkog holdinga, što pokazuje operativnu ozbiljnost pristupa. Postoji sve jasnija svijest da ulaganje u Rome znači smanjenje socijalnih troškova ,jačanje tržišta rada, veću društvenu stabilnost te razvoj uključivog grada.
I samo ste osnovali i vodite civilnu udrugu Perspektiva. Što je njen cilj, i na čemu ste angažirani?
Perspektiva je osnovana je s ciljem jačanja obrazovnih i zapošljavačkih kapaciteta romske zajednice. Radimo na edukacijama o EU fondovima, osnaživanju mladih lidera, programima zapošljavanja , povezivanju s gradskim i europskim institucijama. Suradnja s Gradom Zagrebom uključivala je edukacije romskih udruga za prijavu i provedbu projekata, čime jačamo unutarnje kapacitete zajednice.
ROMI NISU MARGINALNO PITANJE
Kako ocijeniti medijske pristupe kada su u pitanju romski problemi? Koliko ovi pristupi dalje potiču predrasude prema romskoj populaciji umjesto da senzibiliziraju širu javnost za potrebu njihova rješavanja?
Senzacionalističko izvještavanje o pojedinačnim incidentima često stvara kolektivnu stigmatizaciju Roma. Takvi pristupi produbljuju nepovjerenje i potiču predrasude. Javnost često nije dovoljno upoznata sa stvarnim strukturnim problemima romske zajednice. I zato je potrebno odgovorno novinarstvo koje razlikuje individualnu odgovornost od kolektivne stigme, daje prostor romskim sugovornicima te posebno promiče pozitivne primjere odnosno primjere dobre prakse.
Što će biti vaši prioriteti u narednom razdoblju? Kako surađivati s lokalnim i regionalnim strukturama i većinskim i romskim?Planirate li i da li možete potaknuti određene razvojne programe i projekte aplicirajući ili potičući aplikacije na EU fondove?
Naši prioriteti su daljnje jačanje obrazovnih programa, sustavno zapošljavanje Roma kroz suradnju s Gradom i Zagrebačkim holdingom, razvoj stambenih i integracijskih politika, jačanje romskih institucija i civilnog društva te posebno i intenzivnije korištenje EU fondova. U tom sklopu planiramo snažnije aplicirati na ESF+ i druge europske programe u partnerstvu s Gradom Zagrebom i relevantnim institucijama a kroz te programe i projekte želimo i planiramo dalje jačati programe zapošljavanja pripadnika romske nacionalne manjine te razviti centre za edukaciju i socijalno poduzetništvo kao važne poluge za ostvarivanje integriranih razvojnih projekata.
PRVI EUROPSAKI ROMSKI KONGES
Udruga Perspektiva uz Vijeće romske nacionalne manjine Grada Zagreba značajno su angažirani u pripremi Prvog europskog romskog Kongresa koji bi se najesen trebao održati u Zagreb . Koji su ciljevi i što donosi taj Kongres te kako teku pripreme i vaš angažman u tome?
Prvi europski romski Kongres predstavlja iznimno važan događaj, ne samo za romsku zajednicu u Hrvatskoj, već i za Rome na razini cijele Europe. Cilj Kongresa je otvoriti prostor za ozbiljan i konstruktivan dijalog o položaju Roma u europskim društvima, razmjenu iskustava i primjera dobre prakse te jačanje suradnje između institucija, organizacija i predstavnika romske zajednice. Poseban naglasak bit će stavljen na teme obrazovanja, zapošljavanja, društvene uključenosti mladih Roma te borbe protiv diskriminacije. Želja nam je da Kongres rezultira konkretnim zaključcima i preporukama koje će biti upućene europskim institucijama, nacionalnim vladama i lokalnim zajednicama kako bi se dodatno unaprijedile javne politike vezane uz romsku zajednicu. Jedan od važnih razloga za organizaciju ovog Kongresa upravo u Zagrebu jest i obilježavanje 55 godina od povijesnih odluka donesenih na Prvom svjetskom romskom kongresu u Londonu 1971. godine. Tada su usvojeni ključni simboli romskog identiteta – romska zastava, himna „Đelem, đelem“ te je dodatno afirmiran romski jezik – Romani čib – kao važan dio zajedničkog identiteta Roma na međunarodnoj razini. Upravo ta obljetnica daje posebnu simboliku organizaciji prvog europskog romskog Kongresa u Gradu Zagrebu. Udruga Perspektiva, zajedno s Vijećem romske nacionalne manjine Grada Zagreba, aktivno sudjeluje u pripremama Kongresa. U ovom trenutku radimo na uspostavljanju partnerstava s relevantnim institucijama, akademskom zajednicom i međunarodnim organizacijama, kao i na oblikovanju programskog sadržaja samog događaja. Također se nadamo da će Grad Zagreb, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba, prepoznati važnost ove inicijative te podržati organizaciju Kongresa kroz pokroviteljstvo, s obzirom na njegov značaj za romsku zajednicu, ali i za međunarodnu vidljivost Zagreba kao grada koji promiče uključivost, dijalog i europske vrijednosti.
Što bi bila ključna romska poruka društvu i njegovim institucijama? Postoji li dovoljno razvijena svijest da rješavanje romskih problema donosi korist čitavoj lokalnoj zajednici? Što bi na tom planu trebalo poduzimati, mijenjati … ?
Romsko pitanje nije marginalno pitanje – ono je pitanje kvalitete demokracije, jednakih prilika i društvene stabilnosti. U Zagrebu pokazujemo da je kroz partnerski odnos, institucionalnu suradnju i konkretne projekte – uključujući suradnju sa Zagrebačkim holdingom – moguće graditi stvarne i održive promjene. Integracija nije deklaracija. Ona je proces – i mi smo spremni taj proces voditi odgovorno i konstruktivno.
Autor: Stojan Obradović / STINA
